Brat Paja Joanović, jedan on najvećih i najpoznatiji srpskih slikara i njaznačajni slikar srpskog realizma je kao student Slikarske akademije u Beču postao Slobodni zidar.
Gajio je divljelje preme Bratu Mihajlu Pupinu pa je njegov lik stavio na svoju možda najčuveniju sliku “Seoba Srba” (brka koji ide ispred svih sa puškom na ramenu). Ovde je simbolika jasna i jednostavna, Srbe traba da vode masoni! Malo istraživanja može lako da pokaže da je lik sa slike “Seoba Srba” isti kao i autoportret Mihajla Pupima koji je ranije odslikan.


Čuvena slika Paje Jovanovića, često nazivana i nacionalnom ikonom – „Seoba Srba“, koja krasi veliku sabornu dvoranu Srpske patrijaršije, podseća na egzodus koji se odigrao pod pećkim patrijarhom Arsenijiem Trećim Čarnojevićem, početkom 1690. godine.

Paja Jovanović, autoportret
Isprepletalo se mnogo toga u delu Paje Jovanovića koje je patrijarh Georgije Branković naručio za Milenijumsku izložbu u Budimpešti, 1896. Posle studioznog proučavanja, Paja je oslikao monumentalnu kompoziciju na 22 kvadratna metra – Seoba Srba pod patrijarhom Arsenijem Trećim Čarnojevićem. Ali patrijarh nije bio zadovoljan.
„Ta slika treba da govori sledeće stvari – da je srpski narod došao organizovano, kao ratnički narod, na poziv tadašnjeg austrougarskog cara, što opet svedoči i drugi dodati detalj, u liku tadašnjeg važnog crkvenog velikodostojnika Isaije Đakovića, gde vidimo da on u svojoj ruci drži Privilegiju, koja svedoči o činjenici da je srpski narod došao na poziv austrougarskog cara i da je došao sa određenim pravima“, objašnjava dr Vladimir Radovanović, upravnik Muzeja Srpske pravoslavne crkve.
Izrađena je u četiri verzije. 1896. godine završena je prva slika sa dimenzijama 380×580 cm, a nešto kasnije iste godine data je na uvid patrijarhu Georgiju koji je smatrao da slika nije urađena sa stavovima crkve o seobi, te da je umetnik treba prilagoditi. Patrijarh Arsenije III prikazan je na slici kako predvodi desetine hiljada Srba koji su proterani jašući konja sa srpskom zastavom. Slika podseća na Mojsija koji predvodi izabrani narod iz Egipta, a ironija je bila, prema Džadu, da je patrijarh predvodio narod iz obećane zemlje. Četiri figure i patrijarh Arsenije III dominiraju kompozicijom neujednačeno sa širinom platna.

Filipović-Robinson za sliku piše da „Oni se ističu u prvom planu, usmeravajući kroz dijagonale i krivine njihovih tela i gestova do sledeće linije slika iza njih. Svaka naredna linija vodi ka sledećoj“. Na slici su prikazane sve starosne grupe ljudi, a veliki majstor je posebnu pažnju posvetio njihovim izrazima lica. Hiljade pešaka i konjanika naziru se pre nego što se spoje sa horizontom. Srpski ratnici uzdižu svoja koplja ka nebu na levoj strani pozadine, dok na desnoj strani prvog plana nalazi se starac koji tera ovce. Prikazani su i majka i sin koji jašu konja natovareni starima. Prikazana žena je supruga vojskovođe Jovana Monasterlije, a dete je njegov sin.
Ratnik s brkovima koji hoda sa mačem oko pojasa i puškom naslonjenom na rame „hotimice korača u budućnost“.
Patrijarh Georgije kada je video sliku nije bio zadovoljan prikazom seobe, posebno zbog prikaza ovaca i vagona koje nose žene i decu. Patrijarh je tada rekao da mu se slika ne dopada jer izgleda kao „rulja u bekstvu“. Pravi razlog ne zadovoljstva bio je različito tumačenje onoga je je prvobitno dovelo do seobe. Crkva je tvrdila da je patrijarh Arsenije III odgovorio na poziv rimskog cara da krene na sever, a Jovanović je stekao utisak da strah od osmanlijske odmazde , a ne želja da se zaštite habzburške granice, dovela do seobe. Veliki majstor je sa brzinom uradio izmene na slici i promenio ono što je patrijarhu smetalo, ali nije uspeo da je završi za zakazanu izložbu, te je slika bila prikazana u Patrijaršijskom dvoru u Sremskim Karlovcima.
Od ukupno četiri slike koje su urađene tri su uspele da prežive sva dešavanja, od kojih je jedna izložena u zgradi Patrijaršije u Beogradu, druga se nalazi u Narodnom muzeju Pančevo, a treća se nalazi u Konaku kneginje Ljubice u Beogradu. Slika „Seoba Srba“ ima kultni status u srpskoj kulturi, a neki je smatraju jednim od najboljih dela ovog umetnika.
Brat P.V.