Solomonov hram

Ova veličanstvena građevina nalazila se na gori Morija (Moriah) u Jerusalimu. Danas to mesto zovemo Hramska gora, ili Brdo Hrama. To je uzvišenje u Jerusalimskom Starom gradu i sveto je mesto Jevreja, Hrišćana i Muslimana. 

Stari zavet opisuje kako je David, Solomonov otac, veliki kralj i ratnik, ujedinio izraelska plemena, zauzeo Jerusalim i doneo u grad izraelski najvažniji artefakt, Zavetni kovčeg. Za mesto budućeg Božjeg Hrama u kojem će se nalaziti kovčeg, David je izabrao goru Morija u Jerusalimu, blizu mesta gde je Avram (Abraham) trebalo da žrtvuje svog sina Isaka. Međutim, Bog nije dozvolio da on gradi Hram, jer je u ratovima prolio mnogo krvi, već je umesto njega Hram sagradio Davidov sin Solomon. 

Ova veličanstvena građevina je bila PRVI HRAM U SLAVU SAMO JEDNOG BOGA i jevrejskom narodu je bila simbol Božjeg prebivališta. Prema Svetom pismu, Solomon ga je sagradio kao Božje prebivalište, da bi Bog mogao biti usred svog naroda. 

U najdublju sobu bez prozora, u najsvešteniji deo Hrama, Svetinju nad svetinjama (Sanctum Sanctorum) bio je smešten Zavetni Kovčeg, takođe poznat kao Kovčeg Svedočanstva ili Božji Kovčeg za koji se veruje da je najsvetija relikvija Izraelaca. U Svetinji nad svetinjama počivalo je Božje prisustvo. Jednom godišnje, na Dan pomirenja, samo je prvosvešteniku bilo dozvoljeno da uđe u tu prostoriju, noseći krv žrtvenog jagnjeta i paleći tamjan.

Zavetni Kovčeg

Zavetni Kovčeg je opisan kao drveni sanduk, optočen čistim zlatom, sa poklopcem zvanim POMIRILIŠTE. Prema drugoj knjizi Tore i Starog Zaveta, Kovčeg je sadržao dve originalne kamene ploče sa Deset Božjih zapovesti. Prema Novozavetnoj knjizi Jevreja, pored kamenih ploča sa zapovestima, u Zavetnom Kovčegu bio je i Aronov štap i posuda sa manom (manna), jestivom materijom koju je Bog dao Izraelcima da bi preživeli putovanje kroz pustinju.

Hebrejski zakon o moralnoj čistoći nije dozvoljavao ničemu zemaljskom i nečistom da uđe u sobu u kojoj je Zavetni Kovčeg. 

Hram je opljačkan, a zatim uništen tokom opsade Jerusalima 587/586. p. n. e. po naređenju vavilonskog cara Nabukodonosora II, koji je takođe naredio deportaciju svih Jevreja u Vavilon. Uništenje hrama i deportacija su smatrani ispujenjem proročanstva i ojačali su judejska religijska uvjerenja.

Drugi hram, poznat i kao Irodov hram, je brzo podignuta na mestu porušenog. Prema Bibliji, Drugi hram je prvobitno bio prilično skromna građevina koju si izgradili brojni jevrejski povratnici iz vavilonskog ropstva u Levant pod upravom ahemedinskog guvernera Zorovavelja. Međutim, tokom vladavine Iroda Velikog, Drugi hram je potpuno obnovljen, a prvobitna struktura je potpuno preuređena u velika i veličanstvena zdanja i fasade koje su prepoznatljivije. Kako su Vavilonci uništili Prvi hram, Rimljani su uništili Drugi hram i Jerusalim oko 70. godine n. e. kao odmazdu za pobunu Jevreja. Drugi hram je postojao ukupno 585 godina a do danas su sačuvani samo delovi nekih prostorija, od kojih je najpoznatiji zapadni zid, nazvan Zid plača.

Drugi hram

Jevrejska eshatologija uključuje verovanje da će Drugi hram biti zamijenjen budućim Trećim hramom.

Česte aluzije na Hram kralja Solomona u masonskim Ritualima mogu da dovedu do pogrešnog zaključka da je Bratstvo u ovom obliku tada osnovano. Sadašnji oblik organizovanja naše Bratstvo dobilo je mnogo vekova posle Solomona. Međutim, naši Rituali su zasnovani na Masonskim legendama povezanim sa gradnjom Hrama u Jerusalimu, što je pomoglo da se obogati simbolika.

U Slobodnom zidarstvu naš Hram je NAŠA LOŽA kao centar naših aktivnosti. Simbolično, ona na stepenu Učenika predstavlja simbol sveta, na stepenu Pomoćnika Solomonov Hram, a na stepenu Majstora predstavlja Sanctum Sanctorum – Svetinju nad svetinjama. Sav rad i napredovanja po stepenima (Rituali) obavljaju se u tom simboličnom Hramu.

iz “Tri knjige za majstora” – Treća knjiga Majstor Br.Ž

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *